Edukacijski rehabilitator je stručnjak koji radi s djecom s teškoćama u razvoju, usmjeren na poticanje njihovog cjelokupnog razvoja i funkcioniranja. Njegov rad obuhvaća procjenu i dijagnostiku individualnih potreba djeteta, ranu intervenciju, provedbu edukacijsko-rehabilitacijskih programa, odgojno-obrazovni rad te pružanje podrške obitelji.

Procjena edukacijskog rehabilitatora usmjerena je na djetetove intelektualne, komunikacijske, emocionalne i socijalne razvojne kapacitete.

Procjena uključuje:

• razgovor s roditeljima
• opažanje djeteta u igri ili strukturiranim zadacima
• primjenu standardiziranih i nestandardiziranih instrumenata
• stručno mišljenje s preporukama i planom podrške.

Na temelju rezultata, edukacijski rehabilitator daje stručno mišljenje i predlaže sastavnice edukacijsko-rehabilitacijskog plana. Također uspostavlja stalnu suradnju s roditeljima i drugim stručnjacima uključenima u tretman djeteta.

Procjena se preporučuje u slučajevima kada dijete:

• pokazuje kašnjenje u kognitivnom razvoju
• pokazuje kašnjenje u razvoju motoričkih vještina
• ima teškoće pažnje, koncentracije i samoregulacije
• teško slijedi upute ili organizira aktivnost
• izbjegava zadatke koji zahtijevaju fizički ili mentalni napor
• teško se uključuje u igru s vršnjacima
• pokazuje teškoće u učenju, vizualnoj percepciji ili pamćenju
• ima izazove u svakodnevnim aktivnostima (odijevanje, hranjenje, briga o sebi).

Na temelju procjene edukacijski rehabilitator izrađuje stručno mišljenje i oblikuje prijedlog individualiziranog plana podrške za dijete. U radu naglasak stavlja na stalnu suradnju s roditeljima i ostalim stručnjacima koji sudjeluju u djetetovom razvoju.

Koliko traje edukacijsko rehabilitacijska procjena?

Procjena obično traje od 90 do 120 minuta, ovisno o dobi djeteta i složenosti teškoća. U nekim slučajevima može biti podijeljena u više susreta.

Tko sudjeluje u procjeni?

U procjeni sudjeluje dijete i roditelj/skrbnik. Roditelj daje važne informacije o djetetovom razvoju, a edukacijski rehabilitator provodi testiranja i opažanja.
 
Kako izgleda proces procjene?

Procjena uključuje razgovor s roditeljima, opažanje djeteta u igri ili zadacima, te primjenu standardiziranih i nestandardiziranih testova. Nakon toga slijedi analiza rezultata i izrada  nalaza.

Što dobivam nakon procjene?

Roditelji dobivaju pisani nalaz i mišljenje s preporukama za daljnje korake, uključujući prijedlog terapije i ciljeva rada.

Terapija edukacijskog rehabilitatora usmjerena je na poticanje i razvoj funkcionalnih sposobnosti djeteta s teškoćama u razvoju, s ciljem osnaživanja za što uspješnije uključivanje u svakodnevne aktivnosti i socijalno okruženje. Kroz individualne i grupne programe potiču se kognitivne, motoričke, komunikacijske i socijalno-emocionalne vještine, uz naglasak na primjenu stečenih znanja u prirodnim životnim kontekstima.

Terapijski program individualno je prilagođen potrebama svakog djeteta te uključuje rad na samostalnosti, pažnji, organizaciji aktivnosti i razvoju adaptivnih strategija. Edukacijski rehabilitator u kontinuitetu surađuje s roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima i drugim stručnjacima kako bi se osigurala cjelovita i koordinirana podrška djetetovom razvoju i funkcioniranju.

Savjetovanje edukacijskog rehabilitatora pruža stručnu podršku roditeljima i skrbnicima djece s teškoćama u razvoju. Tijekom savjetovanja dobivate informacije o djetetovim razvojnim potrebama, smjernice za poticanje samostalnosti i savjete za svakodnevne aktivnosti.

Cilj savjetovanja je olakšati razumijevanje djetetovih izazova, pružiti praktične preporuke i podržati obitelj u aktivnom sudjelovanju u rehabilitacijskom procesu. Savjetovanje se može održavati individualno ili u grupi, uživo ili online.

Neke od najčešćih tema savjetovanja edukacijskog rehabilitatora uključuju:

• razumijevanje razvojnih teškoća i individualnih potreba djeteta
• poticanje samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima (odijevanje, hranjenje, osobna higijena)
• razvoj motoričkih sposobnosti i koordinacije pokreta
• strategije za poticanje pažnje, koncentracije i samoregulacije
• podršku u organizaciji vremena i aktivnosti kod djece s teškoćama u učenju
• razvijanje socijalnih vještina i međuvršnjačkih odnosa
• prilagodbu okoline radi lakšeg uključivanja djeteta u vrtić, školu i društvene situacije
• ulogu obitelji u rehabilitacijskom procesu te važnost timskog pristupa
• smjernice za suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i drugim stručnjacima
• pripremu djeteta za prijelaz u školu ili nove razvojne faze.