Psihološka procjena strukturirani je postupak koji se sastoji od  intervjua s roditeljima/skrbnicima, slobodne igre ili interakcije s djetetom te primjene standardiziranih testova i upitnika s ciljem procjene snaga i poteškoća djeteta u različitim razvojnim područjima. Način provođenja procjene uvijek je prilagođen individualnim potrebama djeteta s ciljem da ono ostvari svoj najbolji mogući rezultat. Procjena se provodi u mirnom, ugodnom okruženju uz uspostavu odnosa topline i povjerenja s djetetom, obično traje nekoliko sati, a po potrebi se organiziraju i dodatni susreti.

Cilj procjene je prikupljanje cjelovitih informacija o djetetovom razvoju, odnosno, stjecanje uvida kako dijete napreduje na različitim područjima:

• spoznajni/intelektualni/psihomotorički razvoj
• vizuo-motoričke sposobnosti (vidno-perceptivne sposobnosti i grafomotorika)
• obilježja pažnje
• obilježja komunikacije
• socioemocionalni razvoj
• regulacija emocija i ponašanja
• razvijenost i bogatstvo igre.

Što se koristi u procjeni?

Testovima kognitivnih sposobnosti ili testovima psihomotoričkog razvoja procjenjuju se sposobnosti zaključivanja, učenja, rješavanja problema, kako bi se utvrdilo postoji li kašnjenje u psihomotoričkom ili intelektualnom razvoju u odnosu na dob djeteta ili pak postoji mogućnost da je dijete darovito.

Razvojni testovi za raniju dob zadaju se kroz igru. Za dobivanje informacija o obilježjima pažnje, komunikacije i igre koriste se različiti didaktički i testovni materijali te se kao nadopuna koriste i specijalizirani upitnici za roditelje/skrbnike.

U kasnijoj predškolskoj dobi moguća je primjena složenijih testova intelektualnih sposobnosti, što omogućava dobivanje specifičnih informacija o različitim domenama kognitivnog razvoja djeteta. 

Testovi nisu jedino mjerilo razvoja. Potrebno je kombinirati rezultate testova s opažanjima tijekom procjene i informacijama dobivenima od roditelja ili iz drugih izvora kako bi se stekla što potpunija slika o djetetovom cjelokupnom razvoju.

Koja je svrha psihološke procjene?

Procjena rezultira objektivnom mjerom izvedbe koja u jasnim terminima opisuje postoje li odstupanja u odnosu na očekivanja vezana uz dob. Na temelju procjene roditelji mogu dobiti informacije koji bi daljnji koraci i pristupi bili korisni, primjerice, treba li dijete uključiti u individualni rad s logopedom, edukacijskim rehabilitatorom ili drugim razvojnim stručnjakom, osigurati individualni pristup u redovitom razredu ili uputiti na psihološko savjetovanje.

Složeniji testovi kognitivnih sposobnosti daju rezultate koje je moguće povezati s mogućim intervencijama u odgojno-obrazovnom okruženju, što pruža temelj za izradu smjernica i preporuka za individualizirane postupke. Preporuke se jasno navode u pisanom nalazu.

Rezultati procjene pomažu razumjeti djetetove kognitivne snage, koje su temelj za učenje i razvoj, ali i prepoznati potencijalne slabosti ili teškoće koje mu mogu otežavati snalaženje u školi ili drugim kontekstima. To je ključno za rano prepoznavanje darovitosti, ali i specifičnih teškoća u učenju. Rano prepoznavanje stanja kao što su poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) ili poremećaj iz spektra autizma omogućuje pružanje pravovremene i adekvatne podrške, čime se ublažava njihov nepovoljan utjecaj i djetetu pruža najbolja prilika za uspjeh.

Na temelju procjene, roditelje se može uputiti kako iskoristiti potencijal svog djeteta i usmjeriti ga u postizanju optimalnog razvoja.

Psihološko savjetovanje pruža podršku djeci i roditeljima u suočavanju s emocionalnim, ponašajnim i razvojnim izazovima. Kroz razgovore i stručne tehnike pomažemo razumjeti osjećaje, prevladati stres i razviti zdrave načine suočavanja s teškoćama.

Cilj je savjetovanja osnažiti obitelj, potaknuti pozitivne promjene i podržati emocionalni razvoj djeteta, kao i njegovu prilagodbu u školi i društvu.